O nama

Rudnici željezne rude"Ljubija" a.d. Prijedor su osnovani sa ciljem eksploatacije rudnih nalazišta na području opština Prijedor i Sanski Most. Rudonosno područje zauzima površinu od oko 1 200 km2. Istraživanjem ljubijske metalogenetske oblasti utvrđeno je oko 347 miliona tona geoloških rezervi željeznih ruda i značajne pojave mineralnih sirovina poput: kvarcnog pijeska, glina, krečnjaka, dolomita, barita, fluorita, cinka, olova.

ndustrijska proizvodnja je u ljubijskoj metalogenetskoj oblasti započela 1916. godine, a značajniji napredak u proizvodnji željezne rude ostvaren je sredinom 20-og vijeka uvođenjem masovne eksploatacije i izgradnjom postrojenja za pripremu željeznih ruda. Omasovljenje rudarske proizvodnje omogućilo je izgradnju Centralnih rudišta, Istočnih rudišta i rudnika Omarska koji su poslovali u oviru RŽR "Ljubija" kao tri nezavisne tehničko-tehnološke cjeline na kojima se odvijela površinska eksploatacija i priprema ruda željeza.

Na "Centralnim rudištima" proizvodnja željezne rude je trajala od 1916. do 1992. godine. Proizvedeno je 44 643 358 t željezne rude i koncentrata. Projektovani proizvodni kapacitet je 1 milion tona godišnje koncentrata željezne rude.

Na "Istočnim rudištima" proizvodnja željezne rude je trajala od 1965. do 2004. godine. Proizvedeno je 20 690 037 t željezne rude. Projektovani proizvodni kapacitet je 1,2 milion tona godišnje željezne rude.Na Rudniku "Omarska proizvodnja željezne rude je počela 1986.godine i trajala do 1992. godine. Rudnik je revitalizovan 2004. godine, pokrenuta eksploatacija i proizvodnja koncentrata željezne rude pod okriljem nove firme, ArcelorMittal D.O.O. Prijedor, čiji su osnivači RŽR "Ljubija" a.d. Prijedor (49%) i kompanija Mittal (51%), sada ArcelorMittal. ArcelorMittal D.O.O. Prijedor radi sa projektovanim kapacitetom Rudnika "Omarska" od 1,5 miliona tona godišnje koncentrata željezne rude.

RŽR "Ljubija" a.d. Prijedor je u toku 85 godina rada proizveo oko 74 miliona tona robnih ruda željeza.

RUDNICI ŽELJEZNE RUDE »LJUBIJA« a.d. PRIJEDOR

Rudnici željezne rude "Ljubija" a.d. Prijedor posluje kao akcionarsko društvo sa slijedećom strukturom kapitala:

Redni broj Akcionar % akcija
1 Akcijski fond Republike Srpske a.d. Banja Luka 64,999817
2 Pref fond a.d. Banja Luka 9,999993
3 Kristal invest a.d. Banja Luka 6,412842
4 Fond za restituciju Republike Srpske a.d. Banja Luka 4,999995
5 Profit Plus Banja Luka 4,275800
6 Euroinvestment a.d. Banja Luka 2,465101
7 Bors Invest fond a.d. Banja Luka 1,219351
8 OMIF Invest nova Bijeljina 0,735183
9 Plindavić Vladimir 0,305033
10 VIB fond a.d. Banja Luka 0,187824

Aktuelne podatke možete pogledati na Banjalučkoj berzi


**VAŽNO** OBAVJEŠTENJE ZA AKCIONARE U PDF FORMATU MOŽETE PREUZETI NA OVOM LINKU.


Rudnici željezne rude "Ljubija" se sastoje od tri rudnika, sa zaokruženim proizvodnim programima i to:


Rudnik "Centralna rudišta" - Ljubija
Ljubija
Istočna rudišta Tomašica
Tomašica
Omarska
Omarska

Rudnik "Centralna rudišta" - Ljubija

"Centralna rudišta" u Ljubiji su najstariji rudnik željezne rude ljubijske metalogenetske oblasti. Proizvodnja željezne rude u ovom Rudniku je počela 1916. godine. Napredovanje rudarske proizvodnje omogućilo je izgradnju infrastrukture i proizvodnih kapaciteta, površinskih kopova, mehaničke pripreme, mokre separacije, servisno pogonske radionice.

Projektovani proizvodni kapacitet je 1, 0 milion tona godišnje koncentrata željezne rude. Proizvodnja željezne rude na "Centralnim rudištima" - Ljubija obustavljena je 1992. godine i do danas nije pokrenuta. U vremenskom periodu od 1916. - 1992. godine proizvedeno je 44 643 358 t željezne rude i koncentrata. Kupci željezne rude i koncentrata bile su jugoslovenske željezare a manjim dijelom inostrani kupci. Eksploataciono polje "Centralna rudišta" ima još istraženih i ovjerenih oko 150 000 000 t željeznih ruda. Na ovom lokalitetu su zastupljena četiri tipa željeznih ruda: limonitne, limonitno-baritne, bazične rude (karbonatne i oksidne) i sideritne rude.

Na postrojenju za pripremu i obogaćivanje ruda "Centralnih rudušta" rudu je moguće tretirati suvim i mokrim postupkom, zavisno od tipa željezne rude. Suvi postupak pripreme željeznih ruda sastoji se iz trostepenog usitnjavanja i višestepenog klasiranja a krajnji proizvod je aglo ruda, klase krupnoće -10+0 mm. Mokri postupak pripreme željeznih ruda sastoji se iz jednostepenog usitnjavanja, pranja i klasiranja na sitima, mehaničkim klasifikatorima i hidrociklonu. Robni proizvodi dobijeni mokrim postupkom pripreme su APR ruda, klase krupnoće -40+10 mm i BPR ruda, klase krupnoće -10+0 mm.

Ostvareni bilans pripreme limonitnih ruda

Proizvod M, % Fe, % Mn, % SiO₂, % CaO+MgO, % H₂O, %
Ulaz 100,00 47,68 1,70 11,26 1,50 17,00
APR -40+10 mm 40,00 52,00 1,50 7,00 1,50 10,00
BPR -10+0 mm 35,00 49,86 41,71 9,57 1,5 14,00
APR+BPR 75,00 51,00 1,60 8,20 1,50 11,87
Jalovina 25,00 37,72 2,00 20,44 1,50 -

Bilans pripreme bazičnih ruda ostvaren u uslovima poluindustrijske i laboratorijske pripreme

Proizvod M, % Fe, % SiO₂, % CaO+MgO, % I Fe, %
Ulaz 100,00 25,26 3,08 22,49 100,00
Koncentrat 90,00 27,48 2,85 23,21 92,95
Jalovina 10,00 18,58 4,15 0,16 7,05

Bilans pripreme i koncentracije limonitno-baritne rude ostvaren u laboratorijskim uslovima

Proizvod M, % Sadrzaj Sadrzaj
Fe, % SiO₂, % BaSO4 Fe, % SiO₂, % BaSO4
Ulaz 100,00 39,33 13,86 12,52 100,00 100,00 100,00
Koncentrat Fe 76.39 47,43 9,98 4,59 92,00 55,00 28,00
Koncentrat BaSO4 6,79 2,77 1,67 92,00 0,40 0,85 49,70
Jalovina 16,84 17,74 36,40 7,00 7,40 44,20 22,30

Rudnik "Istočna rudišta" - Tomašica

Proizvodnja željezne rude na "Istočnim rudištima"-Tomašica je počela 1965. godine. 2004. godine proizvodnja je obustavljena i do danas nije pokrenuta. U vremenskom periodu od 1965. do 2004. godine proizvedeno je 20 690 037 t željezne rude. Eksploataciono polje "Istočna rudišta" ima još istraženih oko 35 866 200 t željeznih ruda. Na ovom lokalitetu preovladava limonitno-brandoviti tip rude željeza.

Projektovani proizvodni kapacitet je 1,2 miliona tona godišnje željezne rude. Na postrojenju separacije "Istočna rudušta" željezna ruda se priprema suvim postupkom. Priprema se sastoji od jednostepenog usitnjavanja, sušenja i klasiranja na sitima pri čemu se dobijaju robni proizvodi trgovačkih imena AS ruda, klasa krupnoće -100+10 mm, i BS ruda, klasa krupnoće -10+0 mm.

Ostvareni bilans pripreme željezne rude sa "Istočnih rudišta"

Proizvod M, % Fe, % Mn, % SiO₂, % I Fe, % H₂O, %
Ulaz 100,00 46,33 2,00 10,00 100,00 25,00
AS -100+10 mm 15,00 48,00 1,50 8,00 34,00 10,00
BS -10+0 mm 75,00 45,00 2,58 11,00 66,00 12,00
AS+BS 90,00 46,33 2,00 10,00 100,00 11,30
Jalovina 10,00 - - - - -

U vremenskom periodu od 1975. do 1985. godine intenzivirani su radovi na istraživanju i valorizaciji sitnozrnih ruda željeza, branda, kao sirovine za proizvodnju prirodnih željeznih oksida-pigmenata. 1985. godine je počela sa radom fabrika za proizvodnju prirodnih željeznih oksida-pigmenata Ferrox. Projektovani proizvodni kapacitet ovog postrojenja je 10 000 t godišnje željeznih oksida. Rad u fabrici je obustavljen 1992. godine i do danas fabrika nije revitalizovana.

Rudnik "Omarska" - kao zajedničko preduzeća sa kompanijom ArcelorMittal

Ostali Kapaciteti

  • - Eksploatacija kamena
  • - Limonitno baritna ruda
  • - Kvarcni pijesak
  • - Gline
  • - Fabrika za protektiranje demperskih i kamionskih guma

Povezana pravna lica

ArcelorMittal Prijedor je joint venture preduzeće, nastalo zajedničkim ulaganjem strateških partnera : “LNM“ HOLDINGS N.V, danas ArcelorMittal i Rudnici Željezne rude „Ljubija“ a.d. Prijedor na paritetu 51:49 u korist ArcelorMittala.

Društvo je registrovano 12.8.2004. godine pod nazivom „Novi rudnici Ljubija“ Prijedor, danas „ArcelorMittal Prijedor“. Arcelor Mittal je najveća svjetska kompanija za proizvodnju čelika, sa preko 320,000 zaposlenih u više od 60 zemalja.

Arcelor Mittal je prisutan na berzama u Njujorku (MT), Amsterdamu (MT), Parizu (MTP), Briselu (MTBL), Luksemburgu(MT) kao i na berzama u španiji- u Barseloni, Bilbau, Madridu (MTS) i Valensiji. Rudnici željezne rude „Ljubija“ a.d. Prijedor imaju tradiciju proizvodnje željeznih ruda dugu 90 godina. Najveći prouzvođač željezne rude na Balkanu udružio se sa ArcelorMittal Kompanjom i nastavio proizvodnju na lokalitetu rudnika Omarska.

Rudarski institut Prijedor je istraživačko-razvojna institucija, koja je osnovana 1994. godine. Njegovo osnivanje su inicirala tri državna poduzeća: RŽR Ljubija-Prijedor (70% udjela u osnivačkom kapitalu), Japra - Novi Grad i RL Stanari, sa svrhom da Insitut "prati" navedene firme u njihovom razvojnom smislu. Institut je pored poslova geološkog i rudarskog projektovanja, osposobljen za sljedeće djelatnosti:

  • - rudarsko projektovanje, revizije rudarskih projekata te nadzor nad izvođenjem rudarskih radova,
  • - geološko i hidrogeološke projektovane, revizije geoloških i hidrogeoloških projekata i elaborata te nadzor, rukovođenje i izvođenje geoloških i hidrogeoloških istražnih radova,
  • - obavljanje poslova iz oblasti zaštite životne sredine uz kompletnu izradu dokumentacije i vršenje ispitivanja kvalitete vode, vazduha i zemlje,
  • - obavljanje poslova iz oblasti zaštite na radu: obuke kadrova iz oblasti zaštite na radu, pregled ispravnosti mašina i uređaja uz izdavanje odgovarajućih dozvola
  • - laboratorijska ispitivanja kvaliteta čvrstih mineralnih sirovina (hemijska, mineraloško-petrografski, fizičko-mehanička i dr..)

Tel:+387 52 231 845
E-mail:rip@teol.net

TVEK d.o.o. Ljubija društvo u mješovitoj svojini TVORNICA EKSPLOZIVA "TVEK" d.o.o. Ljubija, Prvog maja 1. Vanjska trgovina i posredovanje,Prijedor, Milana Tepića M-1

Proizvodnja,promet i prevoz rudarskih eksploziva i sredstava za iniciranje, bušenje i miniranje,promet bušaćeg pribora, seizmička mijerenja pri miniranju,mobilna skladišta za eksploziv.

Tel: +387 52 243 320
Fax: +387 52 243 321
E-mail: tvek@teol.net

Istorija

Rudnici željezne rude "Ljubija" i "Mittal Rudnici Prijedor", kao proizvođač željeznih ruda nalaze se u zapadnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Tri izgrađena rudnika: "Ljubija", "Tomašica" i "Omarska" nalaze se jugozapadno, jugoistočno i istočno od grada Prijedora, na udaljenosti od 14 do 25 kilometara. Rudonosno područje, odnosno Sansko-unski paleozoik, površine oko 1200 km2 zauzima prostor između Novog Grada- Prijedora- Bronzanog Majdana, Sanskog Mosta i Budimlić Japre. Ovo područje je nedovoljno istraženo i predstavlja osnovu za naredna istarživanja. Do 1992. godine Rudnici "Ljubija" su bili glavni snabdjevč željeznom rudom kapaciteta za proizvodnju čelika u Jugoslaviji.

Istorija rudarenja

Kopanje željezne rude i proizvodnja željeza na području Ljubije traje od samog početka željeznog doba, a to je period od preko dvije hiljade i pet stotina godina. Najmanje pet stoljeća prije nove ere, Feničani tragajući za zlatom i srebrom, a zatim za željezom, krenuli su uz obale sredozemnog mora u sva područja bogata rudama, te tako su stigli i u naše krajeve. Izgradili su rudnike i talionice čija je tehnologija bila primitivna, ali primjerena tadašnjem vremenu. Interesantno je da su Feničani bili trgovci koji su iskorištavali tuđe bogatstvo, pa im je kao radna snaga služilo lokalno stanovništvo. Rudonosni tereni su bili bogati šumama i vodotocima i uz njih su nastajala rudarska naselja. Ležišta troske i tragovi prastarog rudarstva nađeni su na mnogim lokalitetima ove regije, kao što su: Kamengrad, Sasina, Bronzani Majdan, Stari Majdan, Stara Rijeka, Briševo, Ljubija, Vidrenjak, Budimlić Japra, čelopek, Blagaj, Tevanovići, Tomašica, Mrakodol.. To je svjedočanstvo da je ovdje od davnina kopana željezna ruda i proizvedeno gvožđe.Najstarije feničko naselje na sredozemlju bilo je Kreta iz koje se razvila Grčka civilizacija. U tehničkom umijeæu Feničani su bili učitelji Grka, a gvožđe iz Ljubije, zahvaljujući njihovom umijeću već tada je putovalo u Grčku i grčke kolonije.

Početak industrijske proizvodnje

Nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, austrougarske vlasti su sva rudna blaga u Bosni i Hercegovini proglasile državnom svojinom. Pristupili su istražnim radovima, kako bi utvrdili rezerve i ispitali mogućnosti eksploatacije. Među stručnjacima posebno se istakao geolog dr Kacer, koji je ukazao na znatne količine željezne rude na području Ljubije i korist od njene eksploatacije. Procijenjeno je da rezerve iznose oko 20 miliona tona, te da ljubijska ruda sadrži malo štetnih primjesa i da se vrlo lako topi u pećima. Zbog velikog značaja ove rude nastala je svađa između Austrije i Ugarske o tome kome će pripasti pravo na eksploataciju. Razvila se polemika da li podići željezaru u Prijedoru, što je bio stav Austrije, ili sirovu rudu izvoziti u Ugarsku, što je bio stav Ugarske. Međutim Prvi svjetski rat omeo je sve račune "partnera" i do izgradnje željezare nije došlo, ali je došlo, zbog velike potrebe za željezom, do forsiranog otvaranja industrijskog rudnika željezne rude. Rudnik je otvoren 1916. godine zbog ratnih potreba Austrougarske monarhije na brdu Javorik kod Ljubije. Godina 1916. uzima se kao godina početka industrijske eksploatacije željeznih ruda na našim prostorima.

Opširnije...

Razvoj

Rudnici željezne rude "Ljubija Prijedor se bave istraživačko-razvojnom komponentom, samostalno i u saradnji sa odgovarajućim institutima i fakultetima iz zemlje i šire. Istraživačko-razvojne aktivnosti usmjerene su na :

  • a) istraživanje u "Ljubijskoj metalogenetskoj oblasti":
  • - željeznih ruda (oksidnih i karbonantnih);
  • - prirodnih mineralnih oksida (pigmenata);
  • - ruda barita sa željeznim rudama;
  • - glina za potrebe industrije keramike i vatrostalstva;
  • - ostalih mineralnih sirovina: metala, nemetala i građevinskih materijala.
  • b) razvoj:
  • - permanentna poboljšanja tehničko-tehnoloških rješenja u proizvodnji koncentrata mineralnih sirovina;
  • - utvrđivanje i primjena novih tehnologija u zavisnosti od uslova koncentracije i eksploatacije mineralnih sirovina i
  • - više faze tehničko-tehnoloških priprema mineralnih sirovina za dalju preradu.
  • c) razvojni programi:
  • U toku dosadašnjeg rada Rudnici željezne rude "Ljubija" Prijedor, su vlastitim znanjima razvili i slijedeće proizvodnje: - prirodnih željeznih oksida - pigmenta sada "FEROX" a.d. Prijedor

  • - obrade metala eksplozijom - sada "TOMEX" a.d. Prijedor
  • - mašinskih dijelova i sklopova za strojeve i postrojenja - sada "FADIS" a.d. Prijedor
  • - protektiranje pneumatika za teška-teretna i teretna vozila - sada "PROTEICT"
  • - mjernih instrumenata (termometri, manometri u štednji likvidirano, ampermetri) i dr.

Dostignuvši određeni nivo razvoja u proizvodnji, 1994. godine obezbjeđeni su i uslovi za formiranje i razvoj Rudarsko-geološkog instituta u Prijedoru. Zadatak ove institucije je primjenjeni naučno-istraživački rad iz oblasti rudarstva. Sa kompanijom ArcelorMittal osnovano je zajedničko preduzeće 2004. godine na paritetu 51:49 u korist ArcelorMittala i pokrenuta proizvodnja željezne rude prema projektu. Dostignuti kapacitet proizvodnje iznosi do 2,0 mil. t/god. koncentrata željezne rude.

Uspostavljanjem proizvodnje na Rudniku Omarska omogućava se :

  • - nastavak kontinuiranog istraživanja ljubijske metalogenetske oblasti,
  • - nastavak istraživanja mogućnosti eksploatacije drugih mineralnih sirovina u zahvatu eksploatacije željeznih ruda te
  • - razvoj industrijskih kapaciteta na bazi utvrđenih mineralnih sirovina: keramičkih iciglaskih glina, kvarcnih pjeskova, kaustobiolota i dr.

Ekologija

Na Rudnicima željezne rude "Ljubija" postoje dva proizvodna pogona, kao dva potencijalna zagađivanja životne i radne sredine.

Obogaćivanje rude na ovom pogonu vrši se na mokroj separaciji pranjem i klasifikacijom, pri čemu se izdvaja jalovinski separacijski mulj. Mulj se odlaže u akumulaciju na brani, gdje se vrši taloženje istog, a čista prelivna voda odlazi u redovne vodotoke. Ispitivanja su pokazala da ova voda ima kvalitet bunarske vode, pošto nije hemijski zagađena.

Priprema željezne rude (nema obogaćivanja) na ovom pogonu, vrši se sušenjem i prosijavanjem. Pri sušenju rude izdvaja se i veća količina sitnih rudnih čestica koje sa dimnim plinovima idu u atmosferu. Ove rudne čestice se uspješno obaraju elektrostatičkim filterima, što potvrđuju nalazi ovlaštene institucije, koja vrši redovnu kontrolu emitovanja prašine u atmosferu. Koncentracija emitovane prašine u atmosferi je prema nalazima ove institucije u zakonskim okvirima.

Sistem za sakupljanje korištenog motornog i hidrauličnog ulja i separator za ulje

Na industrijskoj platformi Centralnih rudišta izgrađena je servisno-pogonska radionica za obavljanje servisa i srednjih opravki strojeva i postrojenja. U procesu servisiranja i opravke dolazi do zamjene ulja u strojevima, te se staro korišteno ulje pojavljuje kao industrijski otpad. Da se staro korišteno ulje ne bi bacalo na otvorene površine i vodotokove izgrađen je sistem za skupljanje korištenog ulja sa rezervoarima i pretakalištem. Sakupljeno ulje iz rezervoara upućuje se u Rafineriju ulja u Modriči na recikliranje. Pri servisiranju strojeva i pored izgrađenog sistema za skupljanje starog ulja mali procenat ulja se prospe prilikom zamjene. Da bi se sakupilo prosuto korišteno ulje i spriječio njegov odlazak u potok Tomruci prilikom pranja platforme za servisiranje, izgrađen je separator ulja. Separator ulja je postavljen prije ulaska odvodnog kanala platforme za servisiranje u potok Tomruci. U separatoru se iz otpadne vode izdvajaju ulja i prebacuju u rezervoar odakle se zajedno sa korištenim uljem odvoze u Rafineriju ulja Modriča na recikliranje.

Pri proizvodnji i eksploataciji željezne rude na području Ljubije došlo je do narušavanja prirodne ravnoteže, mijenjanja okoline i ekološkog sistema. Na površinskim kopovima postojeći ekosistem je potpuno uništen, a nakon završene eksploatacije željezne rude urađena je rekultivacija degradiranog zemljišta. Rekultivacija je višekriterijumski složen zadatak koji se sastoji od niza kompleksnih radova usmjerenih ka uspostavljanju produktivnosti oštećenog zemljišta, a i za poboljšanje uslova životne okoline. Reljef degradiranog zemljišta, stvoren rudarskim radovima, kvalitet zemljišta, klima područja, hidrologija terena i ekologija, uslovili su i način izvođenja radova na rekultivaciji. Terase površinskih kopova i odlagališta jalovine su iskorišteni za uzgoj šume. Na lokaciji Centralnih rudišta u Ljubiji, na površinskim kopovima Nova Litica i Javorik 1972 godine, završena je eksploatacija željezne rude, a nakon toga urađena rekultivacija. Na tom degradiranom zemljištu na površini su ostale stjenske mase (škriljci, alevriti, krečnjaci).

Taj prostor površinskih kopova i odlagališta zasađen je bagremom, bez nanošenja humusnog sloja, koji se veoma dobro adaptirao na ovu podlogu. Bagrem je ozelenio ove površine, od lišća je stvoren humusni sloj, formirala se bagremova šuma u kojoj se vrši eksploatacija drveta i njegovo prirodno obnavljanje. Na površinskom kopu ''Tevanovići'' nakon završene eksploatacije željezne rude, na degradiranom zemljištu započeo je proces rekultivacije 1985/86 god. i kretao se u pravcu pošumljavanja crnogoričnom šumom. Na površini od 9 ha zasađene su sadnice crnog, bjelog, srebrenog bora, smrče, ariša, tuje i dr. U isto vrijeme je i na kopovima Redak I i Redak II na površini od 20 ha izvršeno pošumljavanje crnogoričnom šumom. Uzgajanje šume na degradiranom zemljištu je značajno poboljšalo hidrološki režim podzemnih voda, spriječilo eroziju, od lišča se brzo formirao novi sloj humusa, a što je sve dalo i lijep estetski izgled okolini. Nakon završetka rudarskih radova na dijelu područja Ljubije ostalo je šest starih rudarskih podkopa koji nemaju nikakvu namjenu. Podkopi su sanirani, te stvoreni uslovi za pokretanje proizvodnje šampinjona. Površina svih šest podkopa je 938,4 m2, a godišnja proizvodnja u tim objektima iznosi oko 36.000 kg svježih šampinjona.

Publikacije

Rudarski Institut - Prijedor i RŽR ''Ljubija'' - Prijedor od 1972 godine bave se izdavačkom djelatnošću. 1972 godine izašao je prvi broj stručnog časopisa za oblast rudarstva pod imenom ''BILTEN''. U ovom stručnom časopisu obrađivane su sve teme iz oblasti rudarstva, gdje su prikazana dostignuća svih tehničkih disciplina koje se primjenjuju u rudarstvu kao što su:

  • - Osnovna geološka istraživanja mineralnih sirovina
  • - Regionalna geološka istraživanja
  • - Istraživanja ležišta
  • - Hidrogeološka istraživanja
  • - Ekonomska geologija
  • - Usitnjavanje mineralnih sirovina
  • - Koncentracija mineralnih sirovina
  • - Odvodnjavanje mineralnih sirovina
  • - Primjena mineralnih sirovina u metalurgiji i neorganskoj tehnologiji
  • - Geodetski radovi u rudarstvu
  • - Rudarska istraživanja
  • - Geomehanička istraživanja
  • - Bušenje i miniranje stjenskih masa
  • - Utovar i transport mineralnih sirovina
  • - Priprema mineralnih sirovina
  • - Građevinski radovi u rudarstvu
  • - Održavanje rudarske mehanizacije
  • - Primjena kompjutera u rudarstvu
  • - Informacioni sistemi u rudarstvu
  • - Organizacija rudarskih preduzeća

Pored izdavanja stručnog časopisa ''BILTEN'' organizovan je veliki broj stručnih savjetovanja i simpozijuma sa štampanim Zbornikom radova. Izdavane su monografije i knjige iz oblasti rudarstva, kao što su:

  • Vukašin Sandalj, Ljubijsko rudarenje, Prijedor 1981.
  • Rade Bašić, Ljubijski rudari, Prijedor 1981.
  • Mr Ranko Cvijić, Mineralni resusrsi željeza, pelitoidne rude Ljubijske metalogenetske oblasti i perspektive razvoja, Beograd 2001.
  • Mr Ranko Cvijić i dr Milan Gašić, Sistem menadžmenta kvalitetom, Prijedor 2001. a štampana djela dostavljaju se na relevantne adrese.

Sva štampana djela čuvaju se u stručnoj biblioteci Rudarskog instituta i RŽR ''Ljubija'' - Prijedor.

Menadžerski tim

Stanko Vujković

Direktor

E-mail: stankovujkoviccane@gmail.com

Goran Velaula

Rukovodilac službe tehničkih poslova

E-mail: goranvelaula@yahoo.com

Ognjen Hrnjak

Rukovodilac službe pravnih poslova

E-mail: ognjen.hrnjak@gmail.com

Petrašin Rodić

Rukovodilac ekonomskih poslova

E-mail: petrasin.rodic@gmail.com

Skupština

Dubravka Grubiša - Predsjednik

Upravni odbor

Nedeljka Vuković - Predsjednik

Goran Klincov - Zamjenik predsjednika

Igor Kneginjić - Član

Kontakt

Kontaktirajte nas

Rudnici željezne rude "Ljubija" a.d. Prijedor

Akademika Jovana Raškovića 1, 79101 Prijedor Republika Srpska - Bosna i Hercegovina

www.rzrljubija.com