Više

O nama

O nama

Preko 107 godina iskustva

Izvođenje radova na mokroj separaciji u Ljubiji

Izvođenje radova na mokroj separaciji u Ljubiji

Rudnici željezne rude “Ljubija” a.d. Prijedor su osnovani sa ciljem eksploatacije rudnih nalazišta na području opština Prijedor i Sanski Most. Rudonosno područje zauzima površinu od oko 1200 km². Istraživanjem ljubijske metalogenetske oblasti utvrđeno je oko 347 miliona tona geoloških rezervi željeznih ruda i značajne pojave mineralnih sirovina poput: kvarcnog pijeska, glina, krečnjaka, dolomita, barita, fluorita, cinka, olova.

Industrijska proizvodnja je u ljubijskoj metalogenetskoj oblasti započela 1916. godine, a značajniji napredak u proizvodnji željezne rude ostvaren je sredinom 20-og vijeka uvođenjem masovne eksploatacije i izgradnjom postrojenja za pripremu željeznih ruda. Omasovljenje rudarske proizvodnje omogućilo je izgradnju Centralnih rudišta, Istočnih rudišta i rudnika Omarska koji su poslovali u okviru RŽR “Ljubija” kao tri nezavisne tehničko-tehnološke cjeline na kojima se odvijela površinska eksploatacija i priprema ruda željeza.

Na “Centralnim rudištima” proizvodnja željezne rude je trajala od 1916. do 1992. godine. Proizvedeno je 44 643 358 t željezne rude i koncentrata. Projektovani proizvodni kapacitet je 1 milion tona godišnje koncentrata željezne rude.

Odlagač rude na depou u Ljubiji

Odlagač rude na depou u Ljubiji

Na “Istočnim rudištima” proizvodnja željezne rude je trajala od 1965. do 2004. godine. Proizvedeno je 20 690 037 t željezne rude. Projektovani proizvodni kapacitet je 1,2 milion tona godišnje željezne rude.Na Rudniku “Omarska proizvodnja željezne rude je počela 1986.godine i trajala do 1992. godine. Rudnik je revitalizovan 2004. godine, pokrenuta eksploatacija i proizvodnja koncentrata željezne rude pod okriljem nove firme, ArcelorMittal D.O.O. Prijedor, čiji su osnivači RŽR “Ljubija” a.d. Prijedor (49%) i kompanija Mittal (51%), sada ArcelorMittal. ArcelorMittal D.O.O. Prijedor radi sa projektovanim kapacitetom Rudnika “Omarska” od 1,5 miliona tona godišnje koncentrata željezne rude.

RŽR “Ljubija” a.d. Prijedor je u toku 85 godina rada proizveo oko 74 miliona tona robnih ruda željeza.

Struktura kapitala

RŽR ``Ljubija`` a.d. Prijedor

Rudnici željezne rude “Ljubija” a.d. Prijedor posluje kao akcionarsko društvo sa slijedećom strukturom kapitala:

Redni broj Akcionar % akcija
1 Akcijski fond Republike Srpske a.d. Banja Luka 64,999817
2 Pref fond a.d. Banja Luka 9,999993
3 Kristal invest a.d. Banja Luka 6,412842
4 Fond za restituciju Republike Srpske a.d. Banja Luka 4,999995
5 Profit Plus Banja Luka 4,275800
6 Euroinvestment a.d. Banja Luka 2,465101
7 Bors Invest fond a.d. Banja Luka 1,219351
8 OMIF Invest nova Bijeljina 0,735183
9 Plindavić Vladimir 0,305033
10 VIB fond a.d. Banja Luka 0,187824

 

Aktuelne podatke možete pogledati na Banjalučkoj berzi

Rudnici željezne rude ``Ljubija``

se sastoje od tri rudnika, sa zaokruženim proizvodnim programima i to:

Rudnik Centralna rudišta” – Ljubija

 

“Centralna rudišta” u Ljubiji su najstariji rudnik željezne rude ljubijske metalogenetske oblasti. Proizvodnja željezne rude u ovom Rudniku je počela 1916. godine. Napredovanje rudarske proizvodnje omogućilo je izgradnju infrastrukture i proizvodnih kapaciteta, površinskih kopova, mehaničke pripreme, mokre separacije, servisno pogonske radionice.

Projektovani proizvodni kapacitet je 1,0 milion tona godišnje koncentrata željezne rude. Proizvodnja željezne rude na “Centralnim rudištima” – Ljubija obustavljena je 1992. godine i do danas nije pokrenuta. U vremenskom periodu od 1916. – 1992. godine proizvedeno je 44 643 358 t željezne rude i koncentrata. Kupci željezne rude i koncentrata bile su jugoslovenske željezare a manjim dijelom inostrani kupci. Eksploataciono polje “Centralna rudišta” ima još istraženih i ovjerenih oko 150 000 000 t željeznih ruda. Na ovom lokalitetu su zastupljena četiri tipa željeznih ruda: limonitne, limonitno-baritne, bazične rude (karbonatne i oksidne) i sideritne rude.

Na postrojenju za pripremu i obogaćivanje ruda “Centralnih rudušta” rudu je moguće tretirati suvim i mokrim postupkom, zavisno od tipa željezne rude. Suvi postupak pripreme željeznih ruda sastoji se iz trostepenog usitnjavanja i višestepenog klasiranja a krajnji proizvod je aglo ruda, klase krupnoće -10+0 mm. Mokri postupak pripreme željeznih ruda sastoji se iz jednostepenog usitnjavanja, pranja i klasiranja na sitima, mehaničkim klasifikatorima i hidrociklonu. Robni proizvodi dobijeni mokrim postupkom pripreme su APR ruda, klase krupnoće -40+10 mm i BPR ruda, klase krupnoće -10+0 mm.

Ostvareni bilans pripreme limonitnih ruda

Proizvod M, % Fe, % Mn, % SiO₂, % CaO+MgO, % H₂O, %
Ulaz 100,00 47,68 1,70 11,26 1,50 17,00
APR -40+10 mm 40,00 52,00 1,50 7,00 1,50 10,00
BPR -10+0 mm 35,00 49,86 41,71 9,57 1,5 14,00
APR+BPR 75,00 51,00 1,60 8,20 1,50 11,87
Jalovina 25,00 37,72 2,00 20,44 1,50

Bilans pripreme bazičnih ruda ostvaren u uslovima poluindustrijske i laboratorijske pripreme

Proizvod M, % Fe, % SiO₂, % CaO+MgO, % I Fe, %
Ulaz 100,00 25,26 3,08 22,49 100,00
Koncentrat 90,00 27,48 2,85 23,21 92,95
Jalovina 10,00 18,58 4,15 0,16 7,05

Bilans pripreme i koncentracije limonitno-baritne rude ostvaren u laboratorijskim uslovima

Proizvod M, % Sadrzaj Sadrzaj
Fe, % SiO₂, % BaSO4 Fe, % SiO₂, % BaSO4
Ulaz 100,00 39,33 13,86 12,52 100,00 100,00 100,00
Koncentrat Fe 76.39 47,43 9,98 4,59 92,00 55,00 28,00
Koncentrat BaSO4 6,79 2,77 1,67 92,00 0,40 0,85 49,70
Jalovina 16,84 17,74 36,40 7,00 7,40 44,20 22,30

Rudnik Istočna rudišta” – Tomašica

 

Proizvodnja željezne rude na “Istočnim rudištima”-Tomašica je počela 1965. godine. 2004. godine proizvodnja je obustavljena i do danas nije pokrenuta. U vremenskom periodu od 1965. do 2004. godine proizvedeno je 20 690 037 t željezne rude. Eksploataciono polje “Istočna rudišta” ima još istraženih oko 35 866 200 t željeznih ruda. Na ovom lokalitetu preovladava limonitno-brandoviti tip rude željeza.

Projektovani proizvodni kapacitet je 1,2 miliona tona godišnje željezne rude. Na postrojenju separacije “Istočna rudušta” željezna ruda se priprema suvim postupkom. Priprema se sastoji od jednostepenog usitnjavanja, sušenja i klasiranja na sitima pri čemu se dobijaju robni proizvodi trgovačkih imena AS ruda, klasa krupnoće -100+10 mm, i BS ruda, klasa krupnoće -10+0 mm.

Ostvareni bilans pripreme željezne rude sa “Istočnih rudišta”

Proizvod M, % Fe, % Mn, % SiO₂, % I Fe, % H₂O, %
Ulaz 100,00 46,33 2,00 10,00 100,00 25,00
AS -100+10 mm 15,00 48,00 1,50 8,00 34,00 10,00
BS -10+0 mm 75,00 45,00 2,58 11,00 66,00 12,00
AS+BS 90,00 46,33 2,00 10,00 100,00 11,30
Jalovina 10,00

U vremenskom periodu od 1975. do 1985. godine intenzivirani su radovi na istraživanju i valorizaciji sitnozrnih ruda željeza, branda, kao sirovine za proizvodnju prirodnih željeznih oksida-pigmenata. 1985. godine je počela sa radom fabrika za proizvodnju prirodnih željeznih oksida-pigmenata Ferrox. Projektovani proizvodni kapacitet ovog postrojenja je 10 000 t godišnje željeznih oksida. Rad u fabrici je obustavljen 1992. godine i do danas fabrika nije revitalizovana.

Rudnik Omarska” – kao zajedničko preduzeća sa kompanijom ArcelorMittal

 

Ostali Kapaciteti

  • – Eksploatacija kamena
  • – Limonitno baritna ruda
  • – Kvarcni pijesak
  • – Gline
  • – Fabrika za protektiranje demperskih i kamionskih guma