Odlaganje rude na depo u Ljubiji
Rudnici željezne rude “Ljubija” Prijedor se bave istraživačko-razvojnom komponentom, samostalno i u saradnji sa odgovarajućim institutima i fakultetima iz zemlje i šire. Istraživačko-razvojne aktivnosti usmjerene su na :
- a) istraživanje u “Ljubijskoj metalogenetskoj oblasti”:
- – željeznih ruda (oksidnih i karbonantnih);
- – prirodnih mineralnih oksida (pigmenata);
- – ruda barita sa željeznim rudama;
- – glina za potrebe industrije keramike i vatrostalstva;
- – ostalih mineralnih sirovina: metala, nemetala i građevinskih materijala.
- b) razvoj:
- – permanentna poboljšanja tehničko-tehnoloških rješenja u proizvodnji koncentrata mineralnih sirovina;
- – utvrđivanje i primjena novih tehnologija u zavisnosti od uslova koncentracije i eksploatacije mineralnih sirovina i
- – više faze tehničko-tehnoloških priprema mineralnih sirovina za dalju preradu.
-
- c) razvojni programi:
U toku dosadašnjeg rada Rudnici željezne rude “Ljubija” Prijedor, su vlastitim znanjima razvili i slijedeće proizvodnje: – prirodnih željeznih oksida – pigmenta sada “FEROX” a.d. Prijedor
- – obrade metala eksplozijom – sada “TOMEX” a.d. Prijedor
- – mašinskih dijelova i sklopova za strojeve i postrojenja – sada “FADIS” a.d. Prijedor
- – protektiranje pneumatika za teška-teretna i teretna vozila – sada “PROTEICT”
- – mjernih instrumenata (termometri, manometri u štednji likvidirano, ampermetri) i dr.
Stari otpremni sistem u Ljubiji
Dostignuvši određeni nivo razvoja u proizvodnji, 1994. godine obezbjeđeni su i uslovi za formiranje i razvoj Rudarsko-geološkog instituta u Prijedoru. Zadatak ove institucije je primjenjeni naučno-istraživački rad iz oblasti rudarstva. Sa kompanijom ArcelorMittal osnovano je zajedničko preduzeće 2004. godine na paritetu 51:49 u korist ArcelorMittala i pokrenuta proizvodnja željezne rude prema projektu. Dostignuti kapacitet proizvodnje iznosi do 2,0 mil. t/god. koncentrata željezne rude.
Uspostavljanjem proizvodnje na Rudniku Omarska omogućava se :
- – nastavak kontinuiranog istraživanja ljubijske metalogenetske oblasti,
- – nastavak istraživanja mogućnosti eksploatacije drugih mineralnih sirovina u zahvatu eksploatacije željeznih ruda te
- – razvoj industrijskih kapaciteta na bazi utvrđenih mineralnih sirovina: keramičkih iciglaskih glina, kvarcnih pjeskova, kaustobiolota i dr.